[HR] Predstavljanje

Šumski samostan Goljek – poznat kao Samaṇadīpa – maleno je redovničko (samaṇa) utočište (dīpa) za manji broj redovnika kontemplativne i konzervativne šumske tradicije theravada budizma. Prvi je samostan ove vrste u ovom dijelu Europe, koji slijedi izvorno Buddhino učenje kako je zapisano u ranim tekstovima, i koje ima neprekinutu lozu staru oko 2600 godina. Redovnici slijede visoke standarde monaških pravila (vinaya) kao i učenja (dhamma), koja i danas nalazimo u theravadskim zemljama (Thailand, Sri Lanka, Burma, Laos, Cambodia). Samaṇadīpa posebice slijedi put tajlandskog učitelja ađan Čaa i šumskih redovnika-pustinjaka. Više o tradiciji možete pročitati ovdje. O ađanu Čau čitajte pak na ovoj poveznici.

Samaṇadīpa koristi tri odvojena posjeda. Glavna samostanska kuća (Ārāma) nalazi se na padini sela Goljek, kojeg pokriva šuma. Kuća ima oltarnu sobu, kuhinju i još dvije sobe. U šumi se nalaze dvije drvene kolibice (tzv. kuti): Abhaya Kuṭī i Piya Kuṭī. Drugi posjed je nešto osamljenije i izdvojenije mjesto za redovnike – klauzura Viveka Vihāra u obližnjem selu Kriška Reber koja se sastoji od jedne starije kuće s dvije sobe i jednom kolibicom (kutijem - Viveka Kuṭī). Posjed se nalazi oko 20 minuta hoda od glavne kuće. Treći dio je kuća za goste Nirodha u Brezju, 10 minuta hoda od glavne kuće. Tamo se nalaze dvije drvene kolibice: Muni Kuṭī i Jaya Kuṭī. Postavljena je i terasa za meditaciju.

Samaṇadīpa želi dobrodošlicu svim posjetiteljima koji se zanimaju za Buddhino učenje, meditaciju ili su u potrazi za odgovorima na svoje egzistencijalne probleme. Ovo mjesto je malo i skromno, te pogodno za meditaciju. Iako je glavna svrha samostana da osigura osamu za redovnike, svi posjetitelji su dobrodošli da porazgovaraju s redovnicima, i ostanu ovdje nekoliko dana (više informacija ovdje).

 

Organizacija

Samostan je osnovan 15. travnja 2016. i registriran je kao pravna osoba privatnog prava ("vjerska zajednica") pri Ministarstvu kulture Republike Slovenije 16. siječnja 2020. (matični broj: 2656205000, porezni broj: 35038209.)

Kako je određeno u Osnovnom zakonu, samostanom upravljaju dva tijela, Skupština monaha (Sangha) i Upravno vijeće.

Skup redovnika je najviši unutarnji organ samostana, koji čine potpuno posvećeni redovnici (bhikkhuji), kojima predsjeda gvardijan, koji je i službeni predstavnik samostana. Redovnici se brinu da sve ide u skladu s Dhammom i Vinayom. Glavne odluke donose se jednoglasno.

Upravno vijeće formira izabrana skupina laika članova samostana, koje je radno i savjetodavno tijelo samostana za neprofitno upravljanje samostanskom imovinom.

    Predsjednik: Monishankar Singha
    Blagajnik: Bojan Pirih
    Dragoljub Blagojević
    Bojan Božič
    Neda Bras
    Maja Najdič

Registrirani laici su fizičke osobe koje su predane u tri skloništa, slijede pet smjernica i poštuju samostanski život i mogu savjetovati Vijeće monaha i Vijeće stručnjaka.

 

Misija

Buddha je ustanovio redovničku zajednicu kao najprimjereniji način života za one koji tragaju za razumijevanjem konačne istine. Glavna svrha i odgovornost budističkog redovnika ili redovnice je da prakticira učenje. Posvećeni jednostavnosti, odricanju (ne posjeduju novca i imaju vrlo malo osobnih stvari) i meditaciji, monasi ne pokušavaju naći zadovoljstvo udovoljavajući sebi, niti u svjetovnim užicima. Umjesto toga, oni teže suptilnijoj unutarnjoj sreći, onoj koja cvjeta kad se mir i mudrost ukorijene u srcu. Kako raste mudrost, tako raste i kapacitet da se pomogne drugima.

Redovnički je život u svim svojim aktivnostima oblikovan tako da pomogne razvoj pozitivnih kvaliteta koje vode probuđenju – kvaliteta poput darežljivosti, dobronamjernosti, poštenja, skromnosti, odlučnosti i trajnoj jasnoj svjesnosti. Još od Buddhina vremena redovnici i redovnice slijede njegov primjer i žive u šumama, na planinama i u pećinama. Daleko od stresa i užurbanosti modernog života, mirno prirodno okruženje predstavlja savršeno mjesto za razvijanje spokoja i uvida.

 

Vizija

Cilj nam je zadržati mjesto jednostavnim i skromnim, jer vjerujemo da takvi uvjeti podupiru našu praksu. Šumska tradicija naglašava Buddhinu preporuku da redovnici žive tako da ne predstavljaju teret svjetovnim ljudima.

Glavna namjena samostana je da služi kao boravište manjem broju budističkih redovnika i laika. Tajlandska šumska tradicija zasnovana je na strogoj disciplini, što znači da su redovnici posvećeni odricanju od čulnosti i materijalnog vlasništva.

Samaṇadīpa također daje podršku laičkoj zajednici u prakticiranju Buddhina učenja. Posjetitelji samostana koji daruju hranu i druge potrepštine redovničkoj zajednici, u prilici su da razviju velikodušnost (dāna) na tradicionalni budistički način. Posjetitelji mogu produbiti svoje teorijsko poznavanje Buddhina učenja, porazgovarati o svojoj praksi i dobiti podršku da primjene ova znanja u vlastitom životu. Samaṇadīpa služi kao utočište za tihu refleksiju i kontemplaciju, gdje spokojno prirodno okruženje, kao i učenja omogućuju posjetiteljima da pronađu mir u svom srcu.

U nastojanju da podrži one koji žele vježbati u skladu s Buddhinim uputama, Samaṇadīpa nudi sljedeće: 

  • boravak u samostanu za manji broj gostiju koji žele iskusiti redovnički život kao pomoćnici u samostanu;

  • proučavanje Buddhina učenja – samostan ima biblioteku;

  • razgovor s redovnicima o Buddhinom učenju (Dhammi);

  • svakodnevnu priliku da daruju hranu i druge potrepštine redovnicima ili pomognu s poslovima u samostanu.

 

Stalni redovnici samostana Samanadipa

adžahn Hiriko thero
(gvardijan samostana - Saṅghaṇāyaka)

Osnivač i starješina samostana. Rođen je 1985. u Ljubljani. Primio je anagarika (postulant) zavjete u Santacittarama Monastero Buddhista u Italiji 2004. Iste godine odlazi u Englesku kako bi primio samanera (novicijat) zaređenje, da bi 2006. postao bhikkhu (potpuno zaređeni redovnik). Redovničke zavjete primio je od uvaženog Luang Por Sumedha (Phra Chao Khun Sumedhajahn). Ajahn Hiriko je bio glavni urednik i administrator u Path Press-u, te autor knjige The Hermit of Bundala, biografije engleskog redovnika sa Sri Lanke, Ñāṇavīra Thera. On je također autor tekstova na slovenskom jeziku (Menihovi misli) i prevoditelj Buddhinih govora, odnosno sutti na slovenski. Živio je tudi u umeđunarodnim samostanima Wat Pah Ponga i u Sri Lanki.

 

tan Phasuko

Rođen 1980. u Nizozemskoj. Postao je bhikkhu (potpuno zaređeni redovnik) 2014. i od tada je živio u međunarodnim samostanima Wat Pah Ponga.

   
samanera Mahidipo
(tajnik)

Rođen 1995 u Ljubljani. Postao je Anagarika (postulant) srpanja 2019 u Samanadipi. Postao je redovnik novak u samostanu Samanadipa 15. prosinca i posvetio ga je Luang Por Khemadhammo.

 

 



 
 

 

 




    

 

 

 

 

 

(CC) SloTheravada, 2020

Za vašo pozornost

The New Edition of
the biography of
Ven. Nanavira

THE HERMIT
OF BUNDALA

by Hiriko Bhikkhu

more information